Ovaj dokument proizveden je uz financijsku pomoć

Europske unije. Za sadržaj dokumenta odgovoran je

isključivo Državni zavod za statistiku te se ni pod kojim

uvjetima ne smije smatrati da izražava stav Europske unije.

 

Izdao Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,

 

B. CESTOVNI PRIJEVOZ

B.I. INFRASTRUKTURA

B.I-01.

Cesta

Prometnica otvorena za javni promet, u prvom

redu namijenjena kretanju cestovnih motornih

vozila na kotačima, po čvrstoj podlozi različitoj od

tračnica ili staza u zračnim lukama.

Uključene su asfaltirane ceste i ostale ceste s

čvrstom podlogom, npr. šljunčane ceste. Ceste

uključuju ulice, mostove, tunele, pomoćne

strukture, čvorišta i raskrižja. Mjesta gdje se

naplaćuju cestarine također su uključena.

Isključene su biciklističke staze.

B.I-02.

Asfaltirana cesta

Cesta koja je prekrivena zdrobljenim kamenom

(makadamom) s ugljikovodikovim vezivom ili

bituminiziranim sredstvima, betonom ili kamenim

kockama.

B.I-03.

Neasfaltirana cesta

Cesta s čvrstom podlogom koja nije prekrivena

zdrobljenim kamenom s ugljikovodikovim vezivom

ili bituminiziranim sredstvima, betonom ili kamenim

kockama.

B.I-04.

Cestovna mreža

Sve ceste na određenom području.

Cestovna mreža može biti podijeljena s obzirom na

pokrivenost na:

a) asfaltirane ceste

b) neasflatirane ceste.

B.I-05.

Kategorija cesta

Ceste su kategorizirane na tri međunarodno

usporedive vrste:

a) autoceste

b) ceste unutar naseljenih područja

c) ostale ceste (izvan naseljenih područja).

Cestovni prijevoz

B.I-06.

Autocesta

Posebno projektirana i izgrađena cestovna

prometnica namijenjena prometu motornih vozila,

bez dozvole pristupa na susjedno zemljište i koja:

a) ima, osim na kraćim dionicama ili posebnim

mjestima, odvojene kolničke trake za promet iz

suprotnih smjerova, međusobno odvojene

razdjelnom trakom koji nije namijenjen za

promet, a iznimno mogu biti razdijeljene i

drugim sredstvima

b) nema raskrižje u istoj razini s drugom cestom,

željezničkom ili tramvajskom prugom ili

pješačkom stazom

c) je posebnim prometnim znakom označena kao

autocesta i rezervirana za promet određenih

kategorija motornih vozila.

Prometne trake za uključivanje ili isključivanje iz

prometa sastavni su dio autoceste bez obzira na

položaj prometnog znaka.

Gradske autoceste također su uključene.

B.I-07.

Brza cesta

Posebno izgrađena prometnica namijenjena

prometu motornih vozila, bez pristupa na zemljište

uz prometnicu i:

a) koja obično nema odvojene kolničke trake za

promet iz suprotnih smjerova

b) koja je dostupna samo putem priključnih ili

nadziranih čvorišta

c) koja je posebnim prometnim znakom označena

kao brza cesta i rezervirana za promet

određenih kategorija motornih vozila

d) na kojoj je na kolničkim trakama zabranjeno

zaustavljanje i parkiranje.

Ulazne i izlazne prometne trake su uključene bez

obzira na položaj prometnog znaka. Gradske brze

ceste također su uključene.

B.I-08.

Cesta unutar naseljenog područja: gradska

cesta

Cesta unutar granica naseljenog područja koja je

na ulazima i izlazima označena prometnim

znakovima.

Maksimalna dozvoljena brzina ograničena je na

oko 50 km/h.

Autoceste, brze ceste i ostale poprečne ceste

unutar naseljenog područja s većom dopuštenom

brzinom nisu uključene ako nisu označene

prometnim znakom kao ceste unutar naseljenog

područja. Ulice su uključene.

B.I-09.

Ceste izvan naseljenog područja

Ceste izvan granica naseljenog područja s

posebno označenim ulazima i izlazima.

B.I-10.

E-cesta

Međunarodnu mrežu E-cesta čine ceste određene

Europskim sporazumom o glavnim međunarodnim

cestovnim prometnicama, (Ženeva, 15. studenoga

1975.) i njegovim izmjenama i dopunama.

Glavne i sporedne ceste (ceste razreda A)

označene su dvoznamenkastim brojevima dok su

priključne i povezne ceste (ceste razreda B)

označene troznamenkastim brojevima.

B.I-11.

Kolnik

Dio ceste namijenjen kretanju cestovnih vozila;

dijelovi ceste koji čine bankinu nisu dio kolnika, kao

ni dijelovi ceste namijenjeni parkiranju vozila ili

kretanju cestovnih vozila bez vlastitog pogona, čak

i ako u slučaju opasnosti mogu služiti za prolaz

motornih vozila. Širina kolnika mjeri se okomito na

pravac ceste.

B.I-12.

Prometna traka

Jedna od uzdužnih traka na koju se kolnik može

podijeliti bez obzira na to je li obilježena uzdužnim

oznakama na kolniku i čija je širina dovoljna za

nesmetan promet jednog reda motornih vozila u

jednom pravcu, osim motorkotača.

B.I-13.

Autobusna prometna traka

Dio prometne trake namijenjen autobusima i

istaknut od ostatka prometne trake uzdužnim

cestovnim oznakama.

Taksi-vozilima i, u nekim slučajevima, putničkim

vozilima s putnicima može biti dopušteno

korištenje autobusne prometne trake.

B.I-14.

Tramvajska pruga

Prometnica sastavljena od para tračnica

namijenjena tramvajskom prometu.

Uključene su tramvajske pruge postavljene na

cestu kojom se koriste i ostala cestovna vozila te

tramvajske pruge odvojene od ceste.

B.I-15.

Biciklistička prometna traka

Dio prometne trake namijenjen prometu biciklima i

istaknut od ostatka prometne trake uzdužnim

cestovnim oznakama.

Mopedima je također dopušteno korištenje

biciklističke prometne trake.

B.I-16.

Biciklistička staza

Zasebna cesta ili dio ceste namijenjen prometu

biciklima i označen posebnim prometnim znakom.

Biciklistička staza je strukturnim sredstvima

odvojena od ostalih cesta ili drugih dijelova iste

ceste.

Mopedima je također dopušteno korištenje

biciklističke staze.

B.I-17.

Duljina ceste

Duljina ceste jest udaljenost između početne i

krajnje točke.

Ako je duljina jednog smjera kolnika dulja od

drugog smjera, tada se duljina ceste računa kao

zbroj polovine udaljenosti svakog smjera kolnika

od početne ulazne točke do krajnje izlazne točke.

B.I-18.

Gradsko područje

Područje unutar administrativne granice ili skupa

administrativnih granica gradske cjeline (naselja).

Gradska područja mogu se podijeliti po veličini

prema broju stanovnika na:

a) 10 000 do 49 999 – mala

b) 50 000 do 249 999 – srednja

c) 250 000 ili više – velika.

Gradska područja obuhvaćaju teritorijalne jedinice

s većim brojem stanovnika od kojih većina, ali ne i

nužno svi, žive u naseljenim područjima. Naseljena

područja definirana su u B.I-05. i mogu uključivati

sela i gradove u ruralnim sredinama.

B

B.II. PRIJEVOZNA SREDSTVA

B.II.A. VOZILA

B.II.A-01.

Cestovno vozilo

Vozilo koje se kreće na kotačima, namijenjeno

uporabi na cestama.

B.II.A-02.

Vozni park cestovnih vozila

Ukupan broj cestovnih vozila registriranih

određenog datuma s pravom korištenja cesta

otvorenih za javni promet.

Uključena su cestovna vozila oslobođena od

godišnjih poreza ili licenca, uvezena rabljena vozila

i druga vozila prema praksi izvještajne zemlje.

Vojna vozila nisu uključena.

B.II.A-03.

Domaće cestovno vozilo

Cestovno vozilo registrirano u zemlji koja podnosi

izvješće i koje nosi registarske pločice te zemlje ili

je posebno registrirano (tramvaji, trolejbusi itd.).

U pojedinim zemljama gdje se ne obavlja

registracija cestovnih vozila, domaće cestovno

vozilo jest vozilo koje posjeduje ili ga je unajmilo

poduzeće koje je porezni obveznik u toj zemlji.

B.II.A-04.

Strano cestovno vozilo

Cestovno vozilo registrirano izvan zemlje koja

podnosi izvješće i koje nosi registarske pločice

strane zemlje.

B.II.A-05.

Bicikl

Cestovno vozilo koje ima dva ili više kotača i

pokreće ga isključivo energija mišića osobe na tom

vozilu pomoću sustava pedala, poluga ili ručki (npr.

bicikli, tricikli, kvadricikli i invalidska kolica).

Uključeni su bicikli s pomoćnom električnom

jedinicom.

B.II.A-06.

Cestovno motorno vozilo

Cestovno vozilo koje ima motor kao svoje jedino

sredstvo pokretanja, i koje se obično rabi za

prijevoz osoba ili robe ili za vuču vozila koja se

rabe za prijevoz osoba ili roba.

Nisu uključena motorna vozila koja se kreću po

pruzi.

B.II.A-07.

Putničko cestovno vozilo

Cestovno vozilo namijenjeno isključivo ili u prvom

redu prijevozu jedne ili više osoba.

Vozila namijenjena prijevozu putnika i robe trebala

bi biti razvrstana ili pod putničkim cestovnim

prijevoznim sredstvima ili pod teretnim cestovnim

prijevoznim sredstvima, ovisno o njihovoj namjeni,

koja je određena na osnovi njihovih tehničkih

obilježja ili na osnovi razvrstavanja za određivanje

poreza.

B.II.A-08.

Putničko cestovno motorno vozilo

Cestovno motorno vozilo namijenjeno u prvom

redu prijevozu jedne ili više osoba.

Uključeni su:

a) motocikli

b) mopedi

c) osobni automobili

d) kombi-vozila namijenjena u prvom redu

prijevozu putnika

e) taksi-vozila

f) unajmljeni automobili

g) vozila hitne pomoći

h) autobusi i minibusevi

i) tramvaji

j) kuće na kotačima.

Isključena su kombi-vozila za prijevoz robe

(definicija B.II.A-22.).

B.II.A-09.

Moped

Cestovno vozilo s dva, tri ili četiri kotača i motorom

čiji radni obujam nije veći od 50 cm3 i čija je

najveća dopuštena brzina u skladu s nacionalnim

propisima.

Uključeni su registrirani i neregistrirani mopedi, bez

obzira na to imaju li ili nemaju registarske tablice.

Neke zemlje ne registriraju sve mopede.

B.II.A-10.

Motocikl

Cestovno vozilo s dva, tri ili četiri kotača čija masa

praznog vozila ne prelazi 400 kg. Uključena su sva

takva vozila s radnim obujmom motora od 50 cm3

ili više, kao i ona ispod 50 cm3 koja nisu u skladu s

definicijom mopeda.

B.II.A-11.

Osobni automobil

Cestovno motorno vozilo, različito od mopeda ili

motocikla, namijenjeno prijevozu putnika i koje

nema više od devet sjedala (uključujući vozačevo).

Uključeni su:

a) osobni automobili

b) kombi-vozila namijenjena ponajprije prijevozu

putnika

c) taksi-vozila

d) unajmljeni automobili

e) vozila hitne pomoći

f) kuće na kotačima.

Isključena su laka cestovna teretna vozila

(definicija B.II.A-22.), te autobusi (definicija B.II.A-

15.), i minibusevi (definicija B.II.A-17.).

“Osobni automobil” uključuje mikroautomobile (za

koje nije potrebna dozvola za vožnju), taksi vozila i

putnička unajmljena vozila pod uvjetom da imaju

manje od deset sjedala.

B.II.A-12.

Taksi vozilo

Osobni automobil s vozačem i s dozvolom za

iznajmljivanje bez unaprijed određenih ruta.

Uobičajeni načini najma jesu:

a) zaustavljanje posebnom gestom na cesti

b) najam na određenome mjestu za taksi

c) naručivanje prijevoza telefonom

B.II.A-13.

Kamp-prikolica

Cestovno vozilo namijenjeno stanovanju kojeg

vuče motorno vozilo.

Kamp-prikolica uglavnom je namijenjena rekreaciji.

Ne služi za prijevoz robe ili putnika. Prikolice s

ugrađenom ceradom nisu uključene, nego se

smatraju prikolicama za prijevoz robe.

B.II.A-14.

Autobus sa ili bez mjesta za stajanje, minibus

sa ili bez mjesta za stajanje

Cestovno motorno vozilo namijenjeno prijevozu

putnika s više od 9 sjedala (uključujući vozačevo

mjesto).

Minibusevi namijenjeni prijevozu putnika s više od

9 sjedala (uključujući vozačevo mjesto) su

uključeni.

B.II.A-15.

Autobus s mjestima za stajanje

Cestovno motorno vozilo s više od 24 sjedala

(uključujući vozačevo) namijenjeno prijevozu

putnika koji sjede ili stoje.

Vozila imaju prostor za stajanje putnika kako bi se

omogućilo učestalo kretanje putnika ili koja

omogućuju prijevoz putnika koji stoje.

B.II.A-16.

Autobus bez mjesta za stajanje

Cestovno motorno vozilo namijenjeno prijevozu

putnika s više od 24 sjedala (uključujući vozačevo)

koje je namijenjeno isključivo prijevozu putnika koji

sjede.

B.II.A-17.

Minibus sa ili bez mjesta za stajanje

Cestovno motorno vozilo namijenjeno prijevozu

putnika s 10 – 23 sjedala (uključujući vozačevo).

Vozila mogu biti namijenjena samo prijevozu

putnika koji sjede ili prijevozu putnika koji sjede i

stoje.

B.II.A-18.

Trolejbus

Cestovno vozilo s više od 9 sjedala (uključujući

vozačevo) namijenjeno prijevozu putnika i koje je

vezano za električni vodič i ne vozi po tračnicama.

Pojam uključuje vozila koja se mogu upotrebljavati

kao trolejbusi i ponekad kao autobusi (s obzirom

na to da imaju neovisan motor).

B.II.A-19.

Tramvaj

Vozilo s više od 9 sjedala (uključujući vozačevo)

namijenjeno prijevozu putnika ili robe, koje se

kreće po tračnicama, vezano je za električni vodič

ili ga pokreće dizelski motor. Tramvaj je uglavnom

uključen u gradski cestovni prometni sustav.

B.II.A-20.

Putnički kapacitet autobusa sa i bez mjesta za

stajanje i trolejbusa

Broj sjedala/ležajeva i stajaćih mjesta uključujući

vozačevo koja su na raspolaganju u vozilu kad ono

obavlja prijevoz za koji je u prvom redu

namijenjeno.

U slučaju dvojbe treba uzeti u obzir najveći broj

sjedala/ležajeva koji su na raspolaganju.

B.II.A-21.

Teretno cestovno vozilo

Cestovno vozilo namijenjeno u prvom redu za

prijevoz robe.

Uključena su:

a) laka cestovna teretna vozila s najvećom

dopuštenom masom manjom od 3 500 kg,

namijenjena u prvom redu prijevozu robe, (npr.

kombi-vozila i dostavna vozila)

b) teška cestovna teretna vozila s najvećom

dopuštenom masom većom od 3 500 kg,

namijenjena u prvom redu prijevozu robe

c) tegljači

d) poljoprivredni traktori kojima je dopušteno

korištenje javnih cesta.

B.II.A-22.

Lako cestovno teretno vozilo

Cestovno teretno vozilo čija najveća dopuštena

masa ne prelazi 3 500 kg, namijenjeno u prvom

redu prijevozu robe.

Uključena su kombi-vozila koja su namijenjena

prijevozu robe, dostavna vozila i mali kamioni čija

najveća dopuštena masa ne prelazi 3 500 kg.

B.II.A-23.

Teško cestovno teretno vozilo

Cestovno teretno vozilo čija najveća dopuštena

masa prelazi 3 500 kg, namijenjeno u prvom redu

prijevozu robe.

B.II.A-24.

Vrste karoserija teretnih cestovnih vozila

Klasifikacija teretnih cestovnih vozila po vrstama

njihovih nadgradnji. Uzima se u obzir sljedeća

klasifikacija vrsta i karoserija:

a) obična otvorena karoserija

– s pokrovom (ceradom)

– ravna

b) kiper

c) cisterna

– za suhi rasuti teret (silosi)

– za tekući rasuti teret (cisterne)

d) karoserija s kontroliranom temperaturom

(izotermička) – hladnjača

e) ostale zatvorene karoserije

f) prijevoz kontejnera i izmjenjivih sanduka

g) za prijevoz živih životinja

h) ostalo.

B.II.A-25.

Teretno cestovno motorno vozilo

Cestovno motorno vozilo namijenjeno prijevozu

robe (kamion) ili bilo koji skup cestovnih vozila

namijenjenih prijevozu robe (tj. kamion s

prikolicom, prikolicama ili cestovni tegljač s

poluprikolicom i s prikolicom ili bez nje).

B.II.A-26.

Kamion

Cestovno motorno vozilo namijenjeno u prvom

redu prijevozu robe.

B.II.A-27.

Cestovni tegljač

Cestovno motorno vozilo namijenjeno u prvom

redu vuči drugih cestovnih vozila koja nemaju

vlastiti pogon (uglavnom poluprikolice).

Poljoprivredni su traktori isključeni.

B.II.A-28.

Poljoprivredni traktor

Motorno vozilo namijenjeno u prvom redu

potrebama poljoprivrede bez obzira na to ima li ili

nema dozvolu za kretanje cestama otvorenima za

javni promet.

B.II.A-29.

Prikolica

Prikolica je vučeno teretno cestovno vozilo.

Ova kategorija isključuje poljoprivredne prikolice i

kamp-prikolice.

B.II.A-30.

Poljoprivredna prikolica

Prikolica namijenjena u prvom redu potrebama

poljoprivrede koju vuče poljoprivredni traktor bez

obzira na to ima li ili nema dozvolu za kretanje

cestama otvorenima za javni promet.

B.II.A-31.

Poluprikolica

Vučeno teretno cestovno vozilo bez prednje

osovine konstruirano tako da mu se prednji dio

oslanja na tegljač.

B.II.A-32.

Zglobno vozilo

Cestovni tegljač u paru s poluprikolicom.

B.II.A-33.

Cestovni vlak

Cestovno teretno vozilo s prikolicom.

Uključeno je zglobno vozilo s još jednom

prikolicom.

B.II.A-34.

Cestovno vozilo za posebnu namjenu

Cestovno motorno vozilo za posebnu namjenu

različitu od prijevoza putnika ili robe.

Ova kategorija obuhvaća:

a) vatrogasna prijevozna sredstva

b) mobilne dizalice

c) valjke s vlastitim pogonom

d) buldožere s metalnim kotačima ili na gusjenicama

e) vozila za snimanje filmova,

radio i TV emitiranje

f) bibliobuse

g) vučna vozila za vozila kojima je potreban popravak

h) ostala cestovna prijevozna sredstva

za posebnu namjenu.

B.II.A-35.

Kapacitet nosivosti

Najveća dopuštena masa opterećenja koju je

dopustilo nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo

registrirano.

B.II.A-36.

Volumen tereta (zapremnina tereta)

Najveći raspoloživi volumen vozila (npr. izmjeren u

m3) za prijevoz robe.

B.II.A-37.

Podni prostor unutar karoserije vozila

Najveći raspoloživi podni prostor karoserije vozila

(npr. izmjeren u m2) za prijevoz robe.

B.II.A-38.

Ukupna masa (najveća dopuštena masa)

Ukupna masa vozila (ili kombinacije vozila)

uključujući i masu tereta koja se prevozi na vozilu

koju je dopustilo nadležno tijelo zemlje u kojoj je

vozilo registrirano.

To uključuje masu vozača i svih ostalih osoba koje

se prevoze istodobno na vozilu.

B.II.A-39.

Starost cestovnog vozila

Vrijeme proteklo nakon prve registracije cestovnog

vozila, bez obzira na zemlju u kojoj je vozilo

registrirano.

B.II.A-40.

Zapremnina cilindra

Zapremnina cilindra motora koju je potvrdilo

nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo registrirano.

B.II.A-41.

Masa praznog vozila

Težina vozila (ili kombinacija vozila) bez tereta kad

vozilo nije u pokretu, a spremno je za vožnju.

Određuje ju nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo

registrirano.

Težina praznog vozila može uključiti težinu vozača

i spremnika goriva ovisno o nacionalnoj praksi.

B.II.A-42.

Motorno gorivo

Osnovna vrsta motornoga goriva koji vozilo

upotrebljava i koje je potvrdilo nadležno tijelo

zemlje u kojoj je vozilo registrirano.

Za hibridna ili dvogorivna vozila prilagođena za

korištenje više od jedne vrste motornoga goriva

(npr. ukapljeni plin i benzin ili struja i dizel itd.)

osnovna vrsta motornoga goriva treba biti, gdje

god je to moguće, alternativno gorivo.

B.II.A-43.

Alternativno gorivo

Vrsta motornog goriva različita od uobičajenoga

goriva, benzina i dizela.

Alternativna goriva obuhvaćaju električnu energiju,

ukapljeni plin, prirodni plin (NGL ili CNG), alkohol,

mješavinu alkohola s drugim vrstama goriva,

hidrogen, biogorivo (npr. biodizel) itd. (ovaj popis

nije iscrpan). Alternativna goriva ne uključuju

bezolovni benzin, preformulirani benzin ili gradski

(niskosumporni) dizel.

B.II.A-44.

Datum prve registracije motornog vozila

Datum je prve registracije motornog vozila datum

registracije vozila kao novog u Registru motornih

vozila bez obzira na nacionalnost registra.

Datum je registracije datum kad je vozilo

zabilježeno u uredu za registraciju vozila.

Registracija rabljenih vozila nije prva registracija,

već se treba smatrati ponovnom registracijom.

B.II-B KONTEJNERI

CONTAINERS ETC.

B.II.B-01.

Ukrcajna jedinica

Kontejner, izmjenjivi sanduk.

Kontejneri-platforme “Flats” (vidi B.II.B-09.), koji se

upotrebljavaju u pomorskom prijevozu, uključeni su

kao posebna vrsta kontejnera.

B.II.B-02.

Intermodalna prijevozna jedinica (ITU)

Kontejner, izmjenjivi sanduk ili poluprikolica/teretno

cestovno motorno vozilo pogodno za intermodalni

prijevoz.

B.II.B-03.

Kontejner

Specijalna kutija za prijevoz tereta, ojačana i

pogodna za slaganje, koja omogućuje vodoravni i

okomiti prijenos.

Tehnička je definicija kontejnera: “Jedinica prijevozne

opreme koja:

a) ima trajnu i čvrstu izvedbu, tako da se može

upotrebljavati više puta

b) je posebno konstruirana za pogodniji prijevoz

robe, na jedan ili više oblika prijevoza, bez

međuprekrcavanja

c) je opremljena uređajima za lakše rukovanje,

posebno za prijenos s jednog oblika prijevoza

na drugi

d) je oblikovana tako da olakša punjenje i pražnjenje

e) je pogodna za slaganje

f) ima unutrašnji volumen od 1 m3 ili više”

Isključeni su izmjenjivi sanduci.

Kontejneri-platforme “Flats” (vidi B.II.B-09.), koji se

upotrebljavaju u pomorskom prijevozu, smatraju se

specijalnom vrstom kontejnera i treba ih uključiti

iako su bez unutrašnjeg volumena te zbog toga ne

zadovoljavaju zadnji kriterij iz točke f).

B.II.B-04.

Veličine kontejnera

Osnovne su veličine kontejnera:

a) ISO kontejner od 20 stopa (duljina 20 i širina

8 stopa)

b) ISO kontejner od 40 stopa (duljina 40 i širina

8 stopa)

c) ISO kontejner duljine veće od 20 stopa i manje

od 40 stopa

B

d) ISO kontejner duljine veće od 40 stopa

e) kontejner velikog volumena (kontejner veličine

iznad standardne)

f) zrakoplovni kontejner (kontejner prilagođen

standardima zračnog prijevoza).

Standardna visina kontejnera jest 8 stopa, no

postoje i druge visine. „Veliki kontejneri“ visoki su

9,5 stopa. „Kontejneri velikog volumena“ jesu

kontejneri koji prelaze ISO dimenzije. Uključuju

duljine kontejnera od 45, 48 i 53 stope.

Veličine kontejnera klasificirane pod a) do e)

odnose se na velike kontejnere.

B.II.B-05.

Tara težina kontejnera

Tara težina kontejnera uključena je u ukupnu

težinu robe koja se prevozi u kontejnerima i naziva

se bruto-bruto težinom robe. Bruto težina robe,

koja se prevozi kontejnerima može se izračunati iz

bruto-bruto težine tako da se odbije tara težina

kontejnera i obratno. Ako nema podataka o tara

težini, ona se može procijeniti.

Tara težina kontejnera može se izračunati na

sljedeći način:

a) ISO kontejner od 20 stopa 2,3 t

b) ISO kontejner od 40 stopa 3,7 t

c) ISO kontejner duljine veće od 20 stopa i manje

od 40 stopa 3,0 t

d) ISO kontejner duljine veće od 40 stopa 4,7 t

B.II.B-06.

Vrste kontejnera

Osnovne vrste kontejnera definirane su prema

Priručniku ISO standarda o teretnim kontejnerima

na sljedeći način:

1. kontejneri za opću namjenu

2. kontejneri za posebnu namjenu:

– zatvoreni ventilirani kontejner

– kontejner s otvorenim vrhom

– kontejner platforma s otvorenim bočnim

stijenkama

– kontejner platforma s otvorenim bočnim

stijenkama i potpunim nadgrađem

– kontejner platforma s otvorenim bočnim

stijenkama, nepotpunim nadgrađem i čvrstim

okvirima

– kontejner platforma s otvorenim bočnim

stijenkama, nepotpunim nadgrađem i

sklopivim okvirima

– kontejner platforma

3. specifični teretni kontejneri:

– termički kontejner

– izolirani kontejner

– kontejner hladnjača – (potrošno rashladno

sredstvo)

– mehanički hlađeni kontejner

– grijani kontejner

– hlađeni i grijani kontejner

– tank-kontejner

– kontejner za sipki (rasuti) teret

– kontejner za specijalni teret (kao što su

automobili, živa stoka i dr.)

– zračni kontejner.

B.II.B-07.

TEU (jedinica ekvivalent 20-stopnog kontejnera)

Statistička jedinica koja se temelji na ISO

kontejneru od 20 stopa (6,10 m) za određivanje

standardne jedinice za mjerenje kontejnera

različitih kapaciteta i za opisivanje kapaciteta

kontejnerskih brodova ili terminala.

Jedan ISO kontejner od 20 stopa jednak je 1 TEU.

Jedan ISO kontejner od 40 stopa jednak je 2 TEU.

Jedan kontejner duljine između 20 i 40 stopa

jednak je 1,50 TEU.

Jedan kontejner duljine veće od 40 stopa jednak je

2,25 TEU.

B.II.B-08.

Izmjenjivi sanduk

Jedinica za prijevoz tereta koja je prilagođena

mjerama cestovnog vozila i opremljena napravama

za prijenos tereta iz jednog načina prijevoza na

drugi, obično s ceste na željeznicu.

Takve jedinice nisu u početku bile namijenjene

slaganju jedna na drugu. Mnoge se jedinice sada

mogu slagati jedna na drugu, iako ne tako kao

kontejneri. Glavna značajka po kojoj se razlikuju od

kontejnera jest da su prilagođene mjerama

cestovnog vozila. Takva jedinica za promet

željeznicom zahtijevala bi dozvolu Međunarodne

željezničke unije. Neki izmjenjivi sanduci imaju

sklopive noge na kojima stoji jedinica kad nije na

vozilu.

B.II.B-09.

Kontejner platforma

Platforma s mogućnošću ukrcaja koja nema

nadgrađe, ali ima istu duljinu i širinu kao i baza

kontejnera i opremljena je gornjim i donjim

kutnicima.

To je alternativni izraz koji se upotrebljava za

određenu vrstu kontejnera za posebnu namjenu, tj.

kontejnera platforme i kontejnera platforme s

nepotpunom konstrukcijom.

B.II.B-10.

Paleta

Mobilna platforma namijenjena podizanju i

slaganju tereta.

Palete su obično izrađene od drveta i imaju

standardne dimenzije:

1 000 mm x 1 200 mm (ISO) i 800 mm x 1 200 mm

(CEN).

B.II.B-11.

Kavez, kontejner, paleta na valjcima

Mala teretna jedinica na osovinama koja se ne

može slagati jedna na drugu, uglavnom u obliku

kutije, namijenjena utovaru i istovaru robe.

B.III. PODUZEĆA, GOSPODARSKI

REZULTAT I ZAPOSLENOST

ENTERPRISES, ECONOMIC

PERFORMANCE AND EMPLOYMENT

B.III-01.

Prijevoz uz naknadu ili nagradu

Prijevoz ljudi i robe koji se obavlja uz naknadu.

B.III-02.

Prijevoz za vlastite potrebe

Prijevoz koji se ne obavlja uz naknadu ili nagradu.

Takav prijevoz odnosi se na prijevoz zaposlenika ili

tereta od strane poduzeća bez bilo kakve

povezane financijske transakcije. Iako takav

prijevoz mogu obavljati i pojedine osobe, ovdje nije

uključen.

B.III-03.

Poduzeće

Institucionalna jedinica ili najmanja kombinacija

institucionalnih jedinica koja obuhvaća i

neposredno ili posredno kontrolira sve nužne

funkcije kako bi obavljala svoje proizvodne

djelatnosti.

Uvjet je za poduzeće da ima jedno vlasništvo ili

kontrolu. Ipak može biti heterogeno s obzirom na

svoju gospodarsku djelatnost i lokaciju.

B

B.III-04.

Cestovno prijevozno poduzeće

Poduzeće čija je osnovna djelatnost pružanje

usluga u cestovnom prijevozu cestovnim vozilima i

čija je glavna djelatnost s obzirom na dodanu

vrijednost cestovni prijevoz.

U smislu razvrstavanja djelatnosti uključeni su

sljedeći razredi:

a) ISIC/Rev.41): Odjeljak 49, skupina 492 – Ostali

kopneni prijevoz

Razred 4921 – Gradski i prigradski kopneni

prijevoz putnika

Razred 4922 – Ostali putnički kopneni prijevoz

Razred 4923 – Cestovni prijevoz tereta

b) NACE/Rev.22): Odjeljak 49, skupina 49.3 –

Ostali putnički kopneni prijevoz

Razred 49.31 – Gradski i prigradski kopneni

prijevoz putnika

Razred 49.32 – Taksi-služba

Razred 49.39 – Ostali kopneni prijevoz putnika

c) NACE/Rev.2: Odjeljak 49, skupina 49.4 –

Cestovni prijevoz robe

Razred 49.41 – Cestovni prijevoz robe

Razred 49.42 – Usluge preseljenja.

U obzir se uzimaju čak i ona poduzeća bez

zaposlenih koji bi primali plaću. Treba uključiti

samo jedinice koje stvarno izvode djelatnosti

tijekom promatranog razdoblja. Isključene su

jedinice “u mirovanju” ili koje nisu počele svoju

djelatnost.

 

B.III-05.

Poduzeće za cestovni prijevoz putnika

Poduzeće čija je osnovna djelatnost prijevoz

putnika i poduzeće čija je glavna djelatnost u

području cestovnog prijevoza, s obzirom na

dodanu vrijednost, cestovni prijevoz putnika.

B.III-06.

Poduzeće za cestovni prijevoz robe

Poduzeće za cestovni prijevoz koje nudi i obavlja

usluge u prijevozu robe čija je glavna djelatnost u

području cestovnog prijevoza, s obzirom na

dodanu vrijednost, cestovni prijevoz robe.

B.III-07.

Poduzeće za gradski cestovni prijevoz putnika

Poduzeće za cestovni prijevoz putnika koje obavlja

gradske ili slične redovne ili izvanredne usluge

prijevoza unutar granica jednog izgrađenog

područja ili više njih i čija je glavna djelatnost u

području putničkoga cestovnog prijevoza, s

obzirom na dodanu vrijednost, gradski cestovni

putnički promet.

B.III-08.

Javno poduzeće za cestovni prijevoz

Poduzeće za cestovni prijevoz čiji je većinski

vlasnik (više od 50% kapitala) država ili javna

institucija i njihova poduzeća.

B.III-09.

Zaposlenost

Prosječan broj osoba koje rade tijekom danog

razdoblja u poduzeću za cestovni prijevoz

(uključujući vlasnike koji rade, suvlasnike koji

redovito rade u poduzeću i neplaćene obiteljske

radnike) te osoba koje rade izvan poduzeća, ali mu

pripadaju i ono ih izravno plaća.

Zaposleni mogu biti kategorizirani na sljedeći

način:

a) vozači

b) mehaničari

c) skladištari

d) rukovodeće osoblje

e) ostali uredski radnici.

B.III-10.

Promet (financijski)

Ukupan iznos koji je poduzeće za cestovni prijevoz

fakturiralo u promatranom razdoblju.

Taj ukupni iznos odgovara iznosu prodanih dobara

i usluga trećim stranama. U ukupan promet

uključeni su i ostali prihodi iz redovitog poslovanja,

npr. prihodi od koncesija, patenata, proizvodnih

maraka i sl. Ukupan promet također uključuje sve

carine i poreze na dobra ili usluge koje je

poduzeće fakturiralo, s iznimkom poreza na

dodanu vrijednost fakturiranoga kupcima. Uključuje

i sve ostale naplate kupcima. Smanjenje cijena,

rabate i popuste, te vrijednost vraćene ambalaže,

treba oduzeti, ali ne i gotovinske popuste.

Promet obuhvaća samo osnovne djelatnosti, stoga

ne uključuje prodaju osnovnih sredstava.

Subvencije za poslovanje dobivene od javnih

institucija također su isključene.

B.III-11.

Investicijski izdaci za ceste

Izdaci na izgradnju novih i proširenje postojećih

cesta, uključujući rekonstrukciju, obnovu i

popravke.

B.III-12.

Investicijski izdaci za cestovna vozila

Izdaci za nabavu cestovnih vozila.

B.III-13.

Izdaci za održavanje cesta

Izdaci za održavanje cesta u funkciji.

To uključuje održavanje površina, popravak

oštećenja, tekuće popravke (rad vezan uz

hrapavost kolnika, održavanje površina uz cestu

itd.).

B.III-14.

Izdaci za održavanja cestovnih vozila

Izdaci za održavanje cestovnih vozila u funkciji.

 

B.IV-01.

Cestovni promet

Bilo koje kretanje cestovnoga vozila po cestovnoj

mreži.

Kad se cestovno vozilo prevozi na drugom vozilu,

uzima se u obzir samo kretanje vozila koje obavlja

prijevoz (aktivni oblik).

B.IV-02.

Cestovni promet na domaćem području

Svako kretanje cestovnih vozila unutar teritorija

neke zemlje bez obzira na zemlju u kojoj su ta

prijevozna sredstva registrirana.

B.IV-03.

Cestovni promet praznih cestovnih vozila

Svako kretanje cestovnoga vozila za koje je brutobruto

težina robe koja se prevozi zajedno s

opremom kao što se kontejneri, izmjenjivi sanduci i

palete jednaka nuli. Svako kretanje autobusa,

trolejbusa i tramvaja bez putnika.

B

Kretanje cestovnog vozila koje prevozi praznu

opremu, kao što su kontejneri, izmjenjivi sanduci i

palete, ne smatra se praznim putovanjem.

B.IV-04.

Gradski cestovni promet

Promet cestovnih vozila na gradskom području.

Duža putovanja koja uključuju relativno kratak

prolaz gradskim cestama ne računaju se kao

gradski cestovni prijevoz.

B.IV-05.

Cestovni promet unutar naseljenih područja

Cestovni promet unutar naseljenih područja.

B.IV-06.

Putovanje vozila po cesti

Kretanje cestovnog vozila od polazišta do

odredišta.

Putovanje može biti podijeljeno u nekoliko dionica.

B.IV-07.

Vozilo kilometar

Jedinica mjere koja predstavlja kretanje

cestovnoga vozila na udaljenosti od jednoga

kilometra.

Razmatra se stvarno prijeđena udaljenost.

Uključena su kretanja praznih cestovnih motornih

vozila. Jedinice sastavljene od tegljača i

poluprikolica ili kamiona i prikolica računaju se kao

jedno vozilo.

B.IV-08.

Ulaz cestovnog vozila u zemlju

Svaki ulaz punog ili praznoga cestovnog vozila u

zemlju cestom.

Ako cestovno motorno vozilo ulazi u zemlju

drugom vrstom prijevoza, smatra se da je samo

aktivan oblik ušao u zemlju.

B.IV-09.

Izlaz cestovnog vozila iz zemlje

Svaki izlaz punog ili praznog cestovnog motornoga

vozila koje napušta zemlju cestom.

Ako cestovno motorno vozilo napušta zemlju

drugom vrstom prijevoza, smatra se da je samo

aktivan oblik napustio zemlju.

B.IV-10.

Tranzit cestovnog vozila

Putovanje punog ili praznoga motornog vozila koje

ulazi i izlazi iz zemlje na različitim mjestima, bilo

kojim načinom prijevoza, pod uvjetom da je cijelo

putovanje unutar zemlje obavljeno cestom i da

nema ukrcaja ili iskrcaja u zemlji.

Uključena su cestovna motorna vozila ukrcana

odnosno iskrcana na granici te zemlje na drugo

vozilo ili iz njega.

B.IV-11.

Godišnji prosječni dnevni promet

Prosječni tok vozila na specifičnome brojačkom

mjestu na cestovnoj mreži.

Brojenje prometa može biti ručno ili automatsko,

kontinuirano ili u odabranome vremenskom

razdoblju.

 

B.V. PRIJEVOZNE MJERE TRANSPORT MEASUREMENT

B.V-01.

Cestovni prijevoz

Svako kretanje robe i/ili putnika u cestovnome

vozilu po cestovnoj mreži.

Kad se cestovno vozilo prevozi na drugome

cestovnom vozilu, uzima se u obzir jedino kretanje

vozila koje obavlja prijevoz (aktivni oblik).

B.V-02.

Unutarnji cestovni prijevoz

Cestovni prijevoz između dva mjesta (mjesta

utovara i mjesta istovara) smještenih u istoj zemlji

bez obzira na zemlju u kojoj su cestovna vozila

registrirana. Može obuhvaćati i tranzit kroz drugu

zemlju.

Razdvajanje prikolice/poluprikolice od cestovnoga

motornog vozila i spajanje prikolice/poluprikolice

na drugo cestovno motorno vozilo smatra se

istovarom i utovarom robe u prikolicu/poluprikolicu.

B.V-03.

Cestovna kabotaža

Cestovni prijevoz u zemlji različitoj od zemlje

registracije, kojeg obavljaju cestovna motorna

vozila registrirana u izvještajnoj zemlji.

B.V-04.

Međunarodni cestovni prijevoz

Cestovni prijevoz između mjesta utovara ili istovara

u izvještajnoj zemlji i mjesta utovara ili istovara u

drugoj zemlji.

Takav transport može obuhvaćati tranzit kroz jednu

ili više drugih zemalja.

B.V-05.

Prijevoz u inozemstvu

Cestovni prijevoz kojeg obavlja cestovno motorno

vozilo registrirano u jednoj zemlji između mjesta

utovara u drugoj zemlji i mjesta istovara u trećoj

zemlji.

Takav prijevoz može obuhvaćati tranzit kroz jednu

ili više drugih zemalja.

B.V-06.

Cestovni tranzit

Cestovni prijevoz preko neke zemlje između dva

mjesta (mjesta utovara i mjesta istovara)

smještena u drugoj zemlji ili drugim zemljama pod

uvjetom da je ukupno putovanje preko teritorija te

zemlje obavljeno cestom i da nije bilo ni utovara ni

istovara u toj zemlji.

Uključena su cestovna motorna vozila utovarena

odnosno istovarena na granici te zemlje na drugo

vozilo ili iz njega.

B.V-07.

Gradski cestovni prijevoz

Prijevoz koji se obavlja po gradskim cestama i

tramvajskim prugama.

Samo se prijevoz koji se obavlja uglavnom ili

isključivo gradskim cestama, smatra gradskim

prijevozom.

B.V-08.

Cestovni putnik

Bilo koja osoba koja putuje cestovnim vozilom.

Vozači osobnih automobila, osim vozača taksija,

računaju se kao putnici. Uslužno osoblje koje radi

na autobusima, trolejbusima, tramvajima i teretnim

cestovnim vozilima ne računaju se kao putnici.

B.V-09.

Cestovni putnički kilometar

Jedinica mjere koja predstavlja prijevoz jednog

putnika cestom na udaljenosti od jednog kilometra.

Udaljenost koja se uzima u obzir udaljenost je koju

je putnik stvarno proputovao.

B.V-10.

Putovanje cestovnih putnika

Veza između mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja

putnika prevezenih cestovnim vozilom.

Prijelaz putnika iz jednog vozila neposredno u

drugo vozilo iste vrste, bez obzira na poduzeće, ne

smatra se iskrcajem/ukrcajem. Prijelaz na drugi

način prijevoza se smatra izlazom iz vozila i

ulazom u drugo vozilo.

B.V-11.

Javni cestovni prijevoz

Javni cestovni prijevoz uključuje prijevoz putnika

autobusom ili tramvajem po objavljenome voznom

redu bez obzira na to obavlja li ga javno ili privatno

poduzeće.

B.V-12.

Putovanje cestovnih putnika javnim cestovnim

prijevozom

Veza između mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja

putnika prevezenih autobusom ili tramvajem.

Prijelaz putnika iz jednog vozila neposredno u

drugo vozilo iste vrste, bez obzira na poduzeće, ne

smatra se iskrcajem/ukrcajem. Prijelaz na drugi

način prijevoza smatra se izlazom iz vozila i

ulazom u drugo vozilo.

B.V-13.

Cestovni putnik koji se ukrcao na cestovno

vozilo za javni prijevoz

Putnik koji se ukrcao u cestovno vozilo da bi se

njime prevezao.

Prijelaz putnika iz jednog vozila neposredno u

drugo vozilo iste vrste, bez obzira na poduzeće,

neće se smatrati iskrcajem/ukrcajem ako je to

moguće. Prijelaz na drugi način prijevoza se

smatra kao izlaz iz vozila i ulaz u drugo vozilo.

B.V-14.

Cestovni putnik koji se iskrcao iz cestovnog

vozila za javni prijevoz

Putnik koji se iskrcao iz cestovnog vozila nakon što

se njime prevezao.

Prijelaz putnika iz jednog vozila neposredno u

drugo vozilo iste vrste, bez obzira na poduzeće, ne

smatra se iskrcajem/ukrcajem ako je to moguće.

Prijelaz na drugi način prijevoza smatra se

izlazom iz vozila i ulazom u drugo vozilo.

B.V-15.

Putnička prometna veza cestom

Veza između mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja

putnika prevezenih cestom bez obzira na to kojim

se itinerarom kretao.

Mjesta su definirana međunarodnom klasifikacijom

(Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku –

Eurostat).

B.V-16.

Mjesto ukrcaja putnika

Mjesto gdje se putnik ukrcava u cestovno vozilo da

bi se njime prevezao.

Prijelaz putnika iz jednog vozila neposredno u

drugo vozilo iste vrste, bez obzira na poduzeće, ne

smatra se iskrcajem/ukrcajem ako je to moguće.

Prijelaz na drugi način prijevoza smatra se

izlazom iz vozila i ulazom u drugo vozilo.

B.V-17.

Mjesto iskrcaja putnika

Mjesto gdje se putnik iskrcava iz cestovnoga vozila

kojim se prevezao.

Prijelaz putnika iz jednog vozila neposredno u

drugo vozilo iste vrste, bez obzira na poduzeće, ne

smatra se iskrcajem/ukrcajem ako je to moguće.

Prijelaz na drugi način prijevoza smatra se

izlazom iz vozila i ulazom u drugo vozilo.

B.V-18.

Roba prevezena cestom

Svaka roba koja se prevozi cestovnim teretnim

vozilima.

Uključuje svu ambalažu i opremu kao što su

kontejneri, izmjenjivi sanduci ili palete.

B.V-19.

Bruto-bruto težina robe

Ukupna težina prevezene robe sa svim pakiranjima

i tara težinom transportne jedinice (npr. kontejner,

izmjenjivi sanduk i paleta za teret).

B.V-20.

Bruto težina robe

Ukupna težina prevezene robe s uključenom

ambalažom, ali bez tara težine transportne jedinice

(npr. kontejner, izmjenjivi sanduk i paleta za teret).

B.V-21.

Tara težina

Težina transportne jedinice (npr. kontejner,

izmjenjivi sanduk i paleta za teret) prije utovara

tereta.

B.V-22.

Cestovni tonski kilometar

Jedinica mjere robnog prometa koja predstavlja

učinak prijevoza jedne tone robe cestom na

udaljenosti od jednoga kilometra.

Udaljenost koja se uzima u obzir jest stvarno

prijeđena udaljenost.

B.V-23.

Cestovni TEU-kilometri

Mjerna jedinica za prijevoz tereta, koja

podrazumijeva prijevoz jedne TEU-jedinice po cesti

na udaljenosti od jednoga kilometra.

Udaljenost koja se uzima u obzir jest stvarno

prijeđena udaljenost.

B.V-24.

Vrste prevezene robe

Roba koja se prevozi može biti razvrstana po vrsti.

Primjer klasifikacijske sheme jest NST 2007

(Standardna klasifikacija robe za statistiku

prometa) koja zamjenjuje nomenklaturu CSTE

(Klasifikacija robe za statistiku prometa u Europi,

UN/ECE) i klasifikaciju NST/R (Standardna

klasifikacija robe za statistiku prometa/revidirana,

Eurostat).

B.V-25.

Vrste prevezenog tereta

Roba koja se prevozi može biti razvrstana prema

klasifikaciji UN/ECE-a – šifre za vrste tereta,

pakiranja i materijala za pakiranje, (Preporuka 21,

Ženeva, ožujak 1986.). Vrste tereta jesu:

– tekući rasuti teret

– kruti rasuti teret

– veliki teretni kontejneri

– ostali teretni kontejneri

– paletizirana roba

– viseća roba

– pokretne jedinice s vlastitim pogonom

– ostale pokretne jedinice

– ostale vrste tereta.

B.V-26.

Opasna roba

Razredi opasne robe koja se prevozi cestom

definirani su petnaestim revidiranim izdanjem

Preporuke za prijevoz opasne robe, (Ujedinjeni

narodi, Ženeva 2007.).

– razred 1: eksplozivi

– razred 2: plinovi

– razred 3: zapaljive tekućine

– razred 4: zapaljive krute tvari, samozapaljive

tvari, tvari koje u dodiru s vodom

proizvode otrovne plinove

– razred 5: oksidirajuće tvari i organski peroksidi

– razred 6: otrovne tvari i infektivne tvari

– razred 7: radioaktivne tvari

– razred 8: korozivne tvari

– razred 9: razne opasne tvari i artikli

B.V-27.

Utovarena roba

Roba smještena u cestovno vozilo i otpremljena

cestom.

Prekrcaj s jednoga teretnog cestovnog vozila na

drugo ili promjena cestovnog tegljača smatra se

utovarom nakon istovara.

B.V-28.

Istovarena roba

Roba istovarena s cestovnoga vozila nakon

prijevoza cestom.

Prekrcaj s jednoga teretnog cestovnog vozila na

drugo ili promjena cestovnog tegljača smatraju se

istovarom prije ponovnog utovara.

B.V-29.

Roba koja je izašla iz zemlje cestom (osim robe

koja je u tranzitu cestom)

Roba ukrcana na cestovno vozilo u nekoj zemlji i

prevezena cestom da bi bila istovarena u drugoj

zemlji.

B.V-30.

Roba koja je ušla u zemlju cestom (osim robe

koja je u tranzitu cestom)

Roba utovarena u cestovno vozilo u nekoj drugoj

zemlji i koja je cestom ušla u zemlju gdje će biti

iskrcana.

B.V-31.

Roba u tranzitu cestom

Roba koja je ušla u zemlju cestom i izašla iz zemlje

cestom na mjestu različitom od mjesta ulaska,

nakon što je prevezena kroz zemlju u istome

cestovnom vozilu.

Prekrcaj s jednoga cestovnog vozila na drugo i

promjena cestovnog tegljača smatraju se

utovarom/istovarom.

B.V-32.

Robna prometna veza cestom

Veza između mjesta utovara i mjesta istovara robe

prevezene cestom bez obzira na to kojim se

itinerarom kretao.

Mjesta su definirana korištenjem međunarodne

klasifikacije NUTS (Nomenklatura prostornih

jedinica za statistiku – Eurostat).

B.V-33.

Mjesto utovara robe

Mjesto gdje se roba utovaruje na cestovno

motorno vozilo ili gdje je promijenjen cestovni

tegljač.

B.V-34.

Mjesto istovara robe

Mjesto gdje se roba istovaruje iz cestovnog

motornog vozila ili gdje je promijenjen cestovni

tegljač.

B.V-35.

Korištenje prijevoznoga kapaciteta

Pokazatelj korištenja prijevoznoga kapaciteta.

Pokazatelj se može izračunati kao trenutačna

količina prevezene robe ili putnika izražen u

postotku od kapaciteta vozila iskazanog u težini,

volumenu, površine karoserije ili dopuštenog broja

mjesta za sjedenje ili stajanje putnika (kao što je

definirano u B.II.A-20., B.II.A-35. i B.II.A-36).

Uzimajući u obzir prijeđenu udaljenost i postupni

istovar za vrijeme putovanja, alternativni pokazatelj

se može izračunati kao postotak stvarnog prijevoza

od maksimalno mogućeg obavljenog prijevoza.

 

B.VI. POTROŠNJA ENERGIJE ENERGY CONSUMPTION

B.VI-01.

Potrošnja energije u cestovnom prijevozu

Ukupna potrošnja energije cestovnih vozila.

Uključena je energija koja se upotrebljava za

pokretanje vozila i za podizanje ugrađenih dizala,

rasvjetu, grijanje i druge vrste udobnosti u vozilu.

Uključena je konačna potrošnja energije praznoga

cestovnog vozila.

B.VI-02.

Ekvivalent tone nafte (TOE)

Jedinica mjerenja potrošnje energije: 1 TOE =

0,041868 TJ

Čimbenici konverzije koje je usvojila međunarodna

agencija za energiju (IEA) za 1991. jesu sljedeći:

– benzin 1,070

– plinsko/dizelsko ulje 1,035

– teško loživo ulje 0,960

– tekući naftni plin 1,130

– prirodni plin 0,917

Čimbenik konverzije kojim se koristi IEA za

električnu struju jest 1 TWh = 0,086 MTOE.

B.VI-03.

Džul

Jedinica mjerenja potrošnje energije:

1 teradžul =1012 J = 2,78 x 105 kWh

1 teradžul = 23,88459 TOE.

B.VI-04.

Benzin

Lako ugljikovodikovo ulje koje se upotrebljava u

motorima s unutrašnjim izgaranjem, isključujući

zrakoplovne motore.

Motorni se benzin destilira između 35°C i 215°C i

koristi se kao gorivo za motore za kopneni promet

koji se pale na iskru. Motorni benzin može

uključivati aditive, oksidante i sredstva za

povećanje broja okretaja, uključujući olovne

spojeve kao što su TEL (tetraetil olovo) i TML

(tetrametil olovo).

Kalorična vrijednost: 44,8 TJ/ 1 000 t.

B.VI-05.

Plinsko/dizelsko ulje (destilirani mazut)

Ulje dobiveno iz najniže frakcije iz prirodne

destilacije sirove nafte.

Plinsko dizelsko ulje uključuje teška plinska ulja

dobivena vakuumskom redestilacijom ostataka od

atmosferske destilacije. Plinska/dizelska ulja

destiliraju se između 200°C i 380°C s manje od

65% u volumenu na 250°C uključujući gubitke i

80% ili više na 350°C. Točka paljenja uvijek je

iznad 50°C i njihova je gustoća viša od 0,81. Teška

ulja dobivena miješanjem grupirana su zajedno s

plinskim uljima pod uvjetom da njihov kinetički

viskozitet ne prelazi 25 cST na 40°C.

Kalorična vrijednost: 43,3 TJ/ 1 000 t.

B.VI-06.

Tekući naftni plin (LPG)

Laki ugljikovodik iz parafinske serije koji je dobiven

isključivo iz destilacije sirovog ulja.

Tekući naftni plin sadrži propan i butan ili

mješavinu tih dvaju ugljikovodika. Oni postaju

tekući pod niskim tlakom (5 –10 atmosfera). U

tekućem stanju i na temperaturi od 38°C imaju

relativni tlak isparavanja 24,5 bara ili niži. Njihova

se specifična masa kreće između 0,50 do 0,58.

B.VI-07.

Prirodni tekući plinovi (NGL)

Tekući ugljikovodici proizvedeni preradom,

purifikacijom i stabilizacijom prirodnog plina.

Njihove karakteristike variraju u rasponu od onih

od etana, butana i propana do teških ulja. Prirodni

su tekući plinovi destilirani sa sirovom naftom u

rafinerijama, miješani s rafiniranim naftnim

proizvodima ili upotrebljeni neposredno, ovisno o

njihovim karakteristikama.

B.VI-08.

Električna snaga

Energija proizvedena u hidroelektričnim,

geotermalnim, nuklearnim i konvencionalnim

termoelektranama isključujući energiju proizvedenu

u pumpnim stanicama, koja se mjeri s kaloričnom

vrijednošću elektriciteta (3,6 TJ/GWh).

Pumpna je stanica elektrana s rezervoarom koji se

puni korištenjem pumpi.

 

B.VII. PROMETNE NESREĆE

ACCIDENTS

B.VII-01.

Prometne nesreće s nastradalom osobom

Svaka prometna nesreća koja uključuje najmanje

jedno vozilo koje se kreće po javnoj ili privatnoj

cesti na koju javnost ima pristup, a čija je

posljedica najmanje jedna ozlijeđena ili poginula

osoba.

Samoubojstvo ili pokušaj samoubojstva nije

nesreća, nego incident uzrokovan namjernim

postupkom kako bi se prouzročila ozljeda koja

uzrokuje smrt. No, ako samoubojstvo ili pokušaj

samoubojstva uzrokuje ozljede drugih sudionika u

prometu, tada se incident smatra nesrećom s

nastradalom osobom.

Uključeni su: sudari između cestovnih vozila;

između cestovnih vozila i pješaka; između

cestovnih vozila i životinja ili objekata na cesti i

jednostrane nezgode cestovnih vozila. Uključeni su

sudari između cestovnih i željezničkih vozila.

Višestruki sudari broje se kao jedna nesreća ako

se uzastopni sudari dogode u vrlo kratkim

intervalima. Prometne nesreće s nastradalom

osobom isključuju prometne nesreće samo s

materijalnom štetom.

Isključeni su teroristički napadi.

B.VII-02.

Teška prometna nesreća

Svaka prometna nesreća s nastradalom osobom

koja rezultira poginulom osobom.

B.VII-03.

Lakša prometna nesreća

Svaka prometna nesreća s nastradalom osobom, a

koja nije teška prometna nesreća.

B.VII-04.

Žrtva

Svaka osoba koja je poginula ili ozlijeđena u

prometnoj nesreći s nastradalom osobom.

B.VII-05.

Poginula osoba

Svaka osoba koja je poginula odmah ili koja je

umrla unutar 30 dana zbog posljedica prometne

nesreće s nastradalom osobom, osim

samoubojstva.

Nije uključena umrla osoba za koju nadleženo

tijelo odredi da je uzrok smrti samoubojstvo, tj.

namjerni postupak koji za posljedicu ima ozljedu

koja uzrokuje smrt. U zemljama u kojima se ne

primijenjuje granica od 30 dana, procijenjen je

konverzijski koeficijent pa je moguća usporedba

podataka na osnovi definicije od 30 dana.

B.VII-06.

Ozlijeđena osoba

Svaka osoba koja nije poginula ali koja je zadobila

ozljedu u nesreći s nastradalom osobom i kojoj je

potrebno medicinsko liječenje, osim pokušaja

samoubojstava.

Osobe s manjim ozljedama kao što su posjekotine

i modrice ne smatraju se ozlijeđenom osobom.

Nije uključena ozlijeđena osoba za koju nadležno

tijelo odredi da je uzrok ozljede pokušaj

samoubojstva, tj. namjerni postupak koji za

posljedicu ima tešku ozljedu, ali ne smrtni ishod.

B.VII-07.

Teško ozlijeđena osoba

Svaka osoba hospitalizirana dulje od 24 sata.

B.VII-08.

Lakše ozlijeđena osoba

Svaka ozlijeđena osoba osim poginule osobe i

teško ozlijeđene osobe.

Osobe s manjim ozljedama kao što su posjekotine

i modrice ne smatraju se ozlijeđenom osobom.

B.VII-09.

Vozač koji je sudjelovao u nesreći s

nastradalom osobom

Svaka osoba uključena u prometnu nesreću s

nastradalom osobom koja je vozila cestovno vozilo

za vrijeme nesreće.

B.VII-10.

Putnik koji je sudjelovao u nesreći s

nastradalom osobom

Svaka osoba uključena u prometnu nesreću s

nastradalom osobom osim vozača, koja je bila u ili

na cestovnom vozilu ili ulazila ili izlazila iz

cestovnog vozila.

B.VII-11.

Pješak koji je sudjelovao u nesreći s

nastradalom osobom

Svaka osoba uključena u prometnu nesreću s

nastradalom osobom osim putnika ili vozača

definiranih prije u tekstu.

Uključeni su vlasnici ili osobe koje guraju ili vuku

dječja kolica, invalidska kolica ili bilo koja druga

mala vozila bez motora. Također su uključene

osobe koje guraju bicikl, moped, koje

upotrebljavaju koturaljke (role), dasku za koturanje,

skije ili slične sprave.

B.VII-12.

Prometne nesreće između vozila i pješaka

Svaka prometna nesreća s nastradalom osobom

koja uključuje jedno ili više vozila i jednog ili više

pješaka.

Uključene su prometne nesreće bez obzira na to je

li pješak bio uključen u prvu ili posljednju fazu

prometne nesreće i je li pješak ozlijeđen ili je

poginuo na cesti ili izvan nje.

B.VII-13.

Jednostrana prometna nesreća cestovnog

vozila

Svaka prometna nesreća s nastradalom osobom u

koju je uključeno samo jedno vozilo.

Uključene su prometne nesreće vozila koja

pokušavaju zaobići sudar i koja se prevrću po cesti

ili prometna nesreća uzrokovana sudarom sa

zaprekom ili životinjama na cesti. Isključeni su

sudari s pješacima i parkiranim vozilima.

B.VII-14.

Višestruka cestovna prometna nesreća

Svaka prometna nesreća s nastradalom osobom

koja uključuje dva ili više vozila.

Vrste su prometnih nezgoda s nastradalom

osobom koje uključuju dva ili više vozila:

a) sudar straga: sudar s drugim vozilom koje

upotrebljava istu prometnu traku kolnika i koje

se kreće u istom smjeru, usporava ili je

privremeno zaustavljeno.

Isključeni su sudari s parkiranim vozilima.

b) sudar sprijeda: sudar s drugim vozilom koje

upotrebljava istu prometnu traku kolnika i koje

se kreće u suprotnom smjeru, usporava ili je

privremeno zaustavljeno.

Isključeni su sudari s parkiranim vozilima.

c) sudar zbog prelaska ili okretanja: sudar s

drugim vozilom koje se kreće bočno zbog

prelaska, napuštanja ili ulaska na cestu.

Isključeni su sudari s vozilima koja su se

zaustavila i čekaju da skrenu što bi trebalo biti

klasificirano pod a) ili pod b).

d) ostali sudari, uključujući sudare s

parkiranim vozilima: sudari koji se događaju

kada se vozi usporedo (jedan uz drugoga),

pretiče ili se mijenja prometna traka; ili sudar s

vozilom koje se parkiralo ili zaustavilo uz rub

kolnika, na izbočini, označenome parkirnom

prostoru, pješačkoj stazi ili parkirnome mjestu

itd.

U B.VII-14. (d) uključene su sve prometne

nezgode koje ne spadaju pod a), b) i c). Bitan

dio za klasifikaciju prometnih nezgoda između

vozila jest prvi sudar na kolniku ili prvi

mehanički učinak na vozilo.

B.VII-15.

Prometne nesreće s vozačima prijavljenim da

su pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova

Svaka prometna nesreća s nastradalom osobom

gdje je vozač prijavljen da je pod utjecajem

alkohola, droga ili lijekova koji smanjuju vozačku

sposobnost, u skladu s nacionalnim odredbama.

B.VII-16.

Dnevno svjetlo

Prema izvještaju policije ili drugih nadležnih tijela.

B.VII-17.

Mrak

Prema izvještaju policije ili drugih nadležnih tijela.

B.VII-18.

Sumrak (ili nepoznato)

Prema izvještaju policije ili drugoga nadležnog

tijela.

Ova kategorija obuhvaća slučajeve kada su uvjeti

danjeg svjetla slabi i kad se ne raspolaže

informacijama o svjetlu.

B.VII-19.

Suha površina kolnika

Površina ceste koja nije pokrivena vodom,

snijegom, ledom ili drugim tvarima.

B.VII-20.

Ostale površine kolnika

Svaka površina ceste drugačija od suhe površine

ceste.